loading...
Sponser

50 godina na Zvezdanim stazama

Zvezdane staze, a ne Zvezdana staza. Eh, to je pitanje čiji se odgovor izgubio u maglama prevodilačke istorije. Ali to i nije toliko važno kada se sagleda šira slika. A na široj slici je 50 godina putovanja, odnosno hrabrog stremljenja ka prostranstvima u koje niko od ljudske rase prethodno nije kročio. I to raznim stazama Vorp brzinama. Istorija kaže ovako – tog 8. septembra 1966. televizija NBC je nakon problematičnog i turbulentnog perioda inkubacije konačno ispilila televizijsku i filmsku legendu, delo Džina Rodenberija. Rodenberi je nakon Drugog svetskog rata, u kojem je učestvovao kao pilot u američkom ratnom vazduhoplovstvu, jedno vreme radio kao civilni pilot, da bi se, prateći očeve stope, skrasio u Los Anđelesu kao pripadnik tamošnje policije. Uz to je kao „slobodnjak“ počeo da se bavi pisanjem za televiziju, pa je početkom šezdesetih već stekao solidno iskustvo kao scenarista. I tako 1964. kreće u avanturu koja će ga dovesti do statusa jedne od ikona pop kulture. To da će svojom kreacijom uticati, i to u najbukvalnijem mogućem smislu, na generacije koje dolaze, Rodenberiju sigurno nije bilo ni blizu pameti u to doba. Jeste NBC prihvatio scenario za novu naučnu-fantastičnu seriju i jeste finansirao produkciju pilot epizode, pa na kraju i cele serije, ali ništa u vezi sa Star Trek-om nije bilo lako, niti je upućivalo da će doći do statusa kakav ova franšiza danas ima. [caption id="attachment_6760" align="alignnone" width="1024"]Originalna posada Enterprajza Originalna posada Enterprajza[/caption] Prvo producenti u NBC-u nisu bili zadovoljni pilot epizodom „The Cage“ (Kavez) u kojoj je Džefri Hanter glumio kapetana Enterprajza Kristofera Pajka. Međutim, umesto da batale čitavu priču (što je uobičajen postupak nakon neuspešne pilot epizode) pala je odluka da se uradi još jedan pilot. Hanter je u međuvremenu odustao od angažmana u seriji i za novi pilot „Where No Man Has Gone Before“ (Gde ni jedan čovek nije kročio) se formira ekipa koja postaje zaštitni znak Star Trek Univerzuma, predvođena harizmatičnim Vilijamom Šatnerom u ulozi kapetana Džejms T. Kirka. Treba li reći da je taj pilot prošao mnogo bolje, a dotična epizoda je uvrštena u serijal kao zvanično treća po redu emitovanja.

Da dobro ste pročitali, nesuđeni kapetan Enterprajza je bio Kristofer Pajk, koji je na kraju ipak „oživeo“ na toj poziciji mnogo godina kasnije u novoj verziji Star Trek-a iz 2009. gde mu je J.J. Abramsa namenio ulogu štićenika mladom Džejmsu T. Kirku. Pajka je u toj novoj verziji glumio Brus Grinvud. A ako vas zanima kako je izgledala „izgubljena“ pilot epizoda originalne serije možete je naći na sajtu Disclose.tv. Preciznosti radi moram da pomenem da se lik Pajka pojavljuje i u dvodelnoj epizodi originalnog serijala, ali tu nije na komandnom mostu Enterprajza.
Međutim, već na početku televizijskog života serija se susrela sa nemilosrdnim zakonima tržišta, odnosno rejtinzima. Kraj prve sezone Star Trek je dočekao na razočaravajućoj 52. poziciji (u izboru od 94 programa) ali počinje da se gradi njegov kultni status što će se pokazati presudnim za uspeh Star Trek filmova i serija koje će se ređati od osamdesetih godina pa na dalje. [caption id="attachment_6758" align="alignnone" width="1024"]Živi dugo i napreduj Živi dugo i napreduj[/caption] U svojoj prvoj sezoni, iako nije stekao masovnu popularnost, Star Trek je počeo da okuplja vernu bazu fanova (da ne kažemo fanatika). Oni su, po objavljivanju planova da se serija otkaže tokom druge sezone zatrpali NBC pismima u kojima su zahtevali da se nastavi emitovanje. Pored ljubitelja naučne fantastike pisma je poslao i veliki broj studenata Kalteka (Kalifornijski institut za tehnologiju). Producenti su nakratko poklekli pred naletom fanova, ali su tokom treće sezone seriju prebacili u manje važan termin za emitovanje i značajno redukovali budžet. Rodenberi se nije saglasio sa time i praktično napušta projekat, koji po završetku treće sezone i nakon ukupno 79 emitovanih epizoda odlazi u fioku.

Uticaj

Uprkos kratkom televizijskom životu, kojem animirana serija iz 1973. ni malo nije pomogla, Star Trek je ostavio snažan utisak na ljubitelje naučne fantastike. Zahvaljujući tome likovi i svetovi bazirani na viziji Džina Rodenberija vratiće se na velika vrata tokom osamdesetih godina dvadesetog veka i, uz kraće pauze, ostati na malim i velikim ekranima sve do današnjih dana (kratak istorijat filmova i serija možete naći na kraju ovog članka). Danas, kada obeležavamo 50-tu godišnjicu od premijernog emitovanja prve epizode originalne serije, na Star Trek se ne gleda samo kao na važan element pop kulture koji je izvršio veliki uticaj na televizijsku produkciju i Holivud. [caption id="attachment_6761" align="alignnone" width="1024"]Hrabro idemo gde niko pre nije kročio Hrabro idemo gde niko pre nije kročio[/caption] Tokom prethodnih pet decenija Star Trek je nosio dve važne poruke: viziju budućnosti u kojoj je ljudska rasa ujedinjena u uglavnom harmoničnom društvu bez jasnih klasnih podela, ali i prikaz kosmosa u kojem budućnost može da se gradi samo kroz prihvatanje različitosti. Znam da to zvuči dosta pompezno i da se danas više obraća pažnja na efekte i eksplozije, ali vredi se vratiti na početke Star Trek-a i podsetiti da je ova serija između ostalog donela na televiziju prvi poljubac između pripadnika različitih rasa (kapetan Kirk i Uhura u epizodi 10, treće sezone, „Platonovo pastorče“). https://www.youtube.com/watch?v=9KGE7HYEie0 Istrajnost u borbi i sprovođenju utvrđenih društvenih vrednosti je karakteristika svih izdanja Star Trek-a. Čak i u situacijama kada ih razvijene vanzemaljske rase stavljaju u nemoguće situcije iz kojih bi mogli da se izvuku vraćanjem na varvarske metode, posada Enterprajza bi pre birala da nestane nego da se odrekne svojih moralnih vrednosti. U tome im pomaže i stalno prisutan optimizam i uverenje da su svi izazovi rešivi – ponekad i uz pomoć Fortune, ali znamo da sreća prati hrabre i sposobne. Pored tog sociološkog uticaja koji je imao (i još uvek ima) Star Trek, kojem pojedinci zameraju izvesnu naivnost i utopizam, još više se primećuje uticaj koji je imao na generacije naučnika i inženjera. Brojni fizičari, hemičari, astronauti, različiti inženjeri i tehničari, koji su radili ili danas rade na novim otkrićima, projektima, istraživanjima, ne kriju da su za svoj profesionalni poziv, ali i svoja otkrića bili inspirisani upravo likovima i tehnologijama iz Star Trek Univerzuma. [caption id="attachment_6759" align="alignnone" width="1024"]Kapetan Pikard i njegov tim iz "Nove generacije" Kapetan Pikard i njegov tim iz „Nove generacije“[/caption] Daleke 1966. posada Enterprajza je koristila uređaj pod nazivom PADD (Personal Access Display Device ili lični ekranski uređaj za pristup). Uređaj nije imao tastaturu, a za upravljanje i pristup podacima i komunikaciju koristio se prst, odnosno dodir. Zvuči poznato? Pa naravno, danas imamo tablete i pametne telefone sa ekranima osetljivim na dodir koji su postali uobičajena stvar. U svetu Star Trek-a uobičajeno je takođe da se uređajima upravlja uz pomoć glasovnih komandi. I to je nešto što je u naše doba sve normalnija pojava. Isto važi i za univerzalne prevodioce koji sve uspešnije uklanjaju barijere u komunikaciji. Čuveni trikorder je takođe doživeo da se u nekom obliku pojavi u realnom životu. Naime, NASA je uvela u upotrebu LOCAD-PTS, prenosnu biološku laboratoriju. Veoma blizu realnosti je i neka vrsta holodeka – virtuelna i proširena stvarnost su postale široko dostupne, a uveliko se radi na razvoju sistema koji bi omogućio neku vrstu hologramskog prikaza i interakcije sa računarski generisanim objektima u stvarnom prostoru. E sad, za dva najveća otkrića u Star Trek Univerzumu – Vorp pogon i transporter – još nismo ni blizu da nađemo rešenja. To ne znači da naučnici ne tragaju, ma koliko ovi koncepti danas delovali nemoguće. U zavisnosti od toga sa kojim naučnikom pričate dobićete dijametralno različite odgovore – jedni smatraju da će to ostati čisto u domenu naučne fantastike, dok ima onih koji su uvereni da će nam budućnost doneti nadsvetlosni pogon i trenutan transport preko velikih razdaljina. [caption id="attachment_6763" align="alignnone" width="1024"]Pet kapetana iz pet serija Pet kapetana iz pet serija[/caption] U laboratorima širom sveta se, u malim razmerama, isprobavaju koncepti i teorije koje bi omogućile Vorp pogon i transporter. Kvantna teleportacija, odnosno prenos čestica sa jednog mesta na drugo je već isproban – isto važi i za trenutni prenos kvantnih informacija na čemu bi trebalo da se baziraju budući superbrzi računari. Međutim, još smo daleko (ako ikada i bude moguće) da dekonstruišemo živi organizam i zatim ga na drugoj lokaciji ponovo sastavimo. Ali, dugo je čovečanstvo bilo uvereno da je letenje nemoguće, a avioni su danas uobičajen prizor.
U januaru ove godine iz Floride je na veliku turneju po SAD krenuo Star Trek: The Ultimate Voyage, veliki koncertni događaj koji je do kraja aprila posetio ukupno 100 američkih gradova. Bogata produkcija pored simfonijskog orkestra i međunarodnih solista koji izvode najpoznatije melodije iz serijala, obuhvata i prikaz filmskih i televizijskih inserata u visokoj rezoluciji na ekranu širine 40 stopa. Za one koji nisu imali prilike da ovom događaju prisustvuju dok je bio na turneji po SAD dobra vest je da 13. oktobra stiže u Evropu i to u Pariz. Za sada nema informacija da li će nam stići negde bliže, ali pratićemo zvanični sajt pa možda iskrsne neko prijatno iznenađenje.
https://www.youtube.com/watch?v=Bn3-D7Npv1c

Zanimljivosti

Sasvim je očekivano da jedna filmska i televizijska franšiza kakva je Star Trek bude bogato nalazište različitih zanimljivosti – od onih korisnih do onih pomalo besmislenih, ali zabavnih. Na netu se može naći gomila trivije, a ovde sam izvukao neke crtice.
  • Za gledanje svih 726 epizoda Star Trek-a (uključujući sve dodatne serijale i 11 filmova) bile bi vam potrebno tri nedelje – bez pauze.
  • Šefovi NBC-a su u startu odbili lik Spoka zato što su se plašili da će publiku uznemiriti zbog šiljatih ušiju koje mu daju demonski izgled.
  • Nišel Nikols, koja je glumila komunikacionog oficira poručnika Uhuru, bile je jedna od prvih crnih žena koje su imale neku važniju ulogu u nekoj televizijskog seriji. Bivša astronautkinja Mae Džejmison je izjavila i da ju je ovaj lik inspirisao da se priključi NASA-i i ode u svemir.
  • Epizoda u kojoj su se poljubili Kirk i Uhura bila je zabranjena u Britaniji, ali ne zbog poljupca već zato što su cenzori smatrali da je previše sadistička pošto su vanzemaljci maltretirali posadu Enterprajza.
  • Izjava „to boldly go where no man has gone before“ (hrabro ići gde ni jedan čovek nije pre išao) je doslovno preuzeta iz brošure koju je Bela kuća izdala nakon što je Sputnik poleteo u svemir 1957. godine. Takođe predstavlja najbolji primer tzv. odvojenog infinitiva u engleskom jeziku.
  • Čuvena rečenica „Beam me up, Scotty“ (Prebaci me gore Skoti) nikada nije zaista izgovorena. Nju bi trebalo da izgovara Kapetan Kirk kada najavljuje glavnom inženjeru da želi da se vrati na brod, međutim najbliže tome što je izgovoreno u originalnoj seriji je „Scotty, beam us up“ (Skoti, prebaci nas gore).
  • Navodno u jednom istraživanju se došlo do zaključka da deca više nauče o nauci iz Star Trek-a nego bilo kojeg drugog izvora.
  • Vulkanski pozdrav nije izmišljen za Star Trek već je po rečima Lionarda Nimoja inspirisan jevrejskom tradicijom. Ovaj potez rukom predstavlja slovo Šin, odnosno reč Šadai (Shaddai), što je jedno od imena Boga Izraela.
  • Deo pepela posmrtnih ostataka tvorca Star Trek-a Džina Rodenberija i glumca Džejmska Duhana (koji glumi glavnog inženjera Skotija) odnet je u svemir.
  • Glumac Malkom Mekdauel je imao u svom životu puno uloga u kojima je glumio negativce, ali je nakon filma Star Trek Generations spoznao koliko Trekeri mogu da budu fanatični u svojoj „ljubavi“. Naime, njegov lik Dr. Soran u filmu ubija Kapetana Kirka, pa je zbog toga Mekdauel u stvarnom životu dobio brojne pretnje smrću.
  • Od 1971. do danas napravljeno je više od 125 video igara zasnovanih na Star Trek Univerzumu. Prva igra je bila tekstualna avantura napisana u BASIC-u, a 1972. se pojavila i arkadna mašina. Star Trek se igrao praktično na svakom računaru od Commodore-a 64 do današnjih PC-a i konzola PS i Xbox.
https://www.youtube.com/watch?v=P3J9JHY0RT0
Kratka istorija Star Trek serija i filmova Star Trek: The Original Series (1966-1969) – Originalna serija čija se radnja dešava oko 2260. godine. Ukinuta je nakon samo tri sezone prikazivanja, ali će početkom sedamdesetih zahvaljujući brojnim reprizama širom sveta doživeti kultni status. Star Trek: The Animated Series (1973-1974) – Animirana serija je bila pokušaj da se ponovo oživi Star Trek Univerzum. Većina originalne glumačke ekipe je davala glasove animiranim likovima, a priča se nastavljala na onu iz igrane serije. Star Trek I: The Motion Picture (1979)  – Deset godina po završetku originalne serije studio Paramount objavljuje prvi igrani film zasnovan na Rodenberijevom Star Trek konceptu. Ovaj film je bio potpuno u duhu tvrde naučne fantastike i svetlosnim godinama daleko od onoga u šta su se Zvezdane staze pretvorile poslednjih godina – akcioni spektakl bez previše nauke i filozofije. Star Trek II: The Wrath of Khan (1982) – Iako je prvi film postigao solidan uspeh na blagajnama ljudi u Paramount-u nisu bili zadovoljni finansijskim aspektima pošto su pripreme za snimanje trajale predugo, više puta je prekrajan scenario i na kraju su troškovi produkcije bili, za to vreme, ogromni. U stvari tek će „Kanov bes“ restartovati celu franšizu i dati joj zamah za naredne godine. Star Trek III: The Search for Spock (1984) – Rediteljsku palicu za nastavak priče iz „Kanovog besa“ preuzima Lionard Nimoj i to će narednih godina biti zanimljiva karakteristika (ne uvek i srećno odabrana) Star Trek filmova – da ih režira neko iz glumačke ekipe. Star Trek IV: The Voyage Home (1986) – Ovim filmom se završava mala trilogija unutar Star Trek serijala. Lionard Nimoj je odlično obavio rediteljski zadatak i sklopio zabavan film koji se uspešno bori sa konceptom putovanja u prošlost, a uz to ukazuje na aktuelne ekološke probleme. The Next Generation (1987-1994) – Star Trek se 1987. na talasu uspešnih filmskih nastavaka vraća i na televiziju. Ipak, umesto da se iskoristi poznata posada Enterprajza, pada odluka da se radnja nove serije pomeri skoro jedan vek nakon događaja iz originala. Nova posada, nova glumačka ekipa i nova verzija Enterprajza postižu veliki uspeh kod publike i kritike i TNG će izgurati sedam sezona. Star Trek V: The Final Frontier (1989) – Dok televizijom vlada „nova generacija“ na filmskom platnu i dalje su neprikosnoveni Kapetan Kirk, Spok i njihov nezamenljiv tim. Za ovu priču o potrazi za Bogom u središtu galaksije režije se prihvatio Vilijam Šatner. Film je loše prošao i kod publike i kod kritike, i već je svima bilo jasno da se bliži oproštaj od omiljenih likova. Star Trek VI: The Undiscovered Country (1991) – Nikolas Mejer, reditelj filma „Kanov bes“, vraća se u Star Trek kako bi još jednom, za oproštaj od Kirka i ekipe, vratio filmski serijal na stare staze. A šta ćete bolje za kraj od novog sukoba sa Klingoncima. Deep Space Nine (1993-1999) – Paralelno sa emitovanjem pretposlednje sezone „Nove generacije“, i sa pričom koja se odvija u istom vremenskom opsegu, na televizijske ekrane stiže još jedna uspešna Star Trek serija. Stanica DS9 je raskršće za brojne vanzemaljske rase, što predstavlja bogat izvor dramskih momenata za sedam sezona serije koja je obeležila televiziju u poslednjoj deceniji 20. veka. Star Trek Generations (1994) – Neko je pomislio kako bi bilo sjajno da se snimi film u kojem bi se iskombinovale dve posade Enterprajza, pa da se na velikom platnu zajedno pojave Kapetani Kirk i Pikard. Izvedba nije bila najsrećnija, a filmu nije pomoglo ni to što su iz priče ispali Spok i Mekoj, pošto su Lionard Nimoj i Defores Keli odbili da ponove svoje role. Voyager (1995-2001)  – I dok filmske verzije Star Trek-a izlaze redovno, ali sa promenljivim uspehom, na televiziji se ređaju uspešne serije. Još dok uveliko traje emitovanje DS9 kreće i Voyager u kojem kapetansku palicu po prvi put preuzima žena. Ketrin Džejnvej ima težak zadatak da sa svojom posadom pronađe put do Zemlje, pošto se njihov Voyager nađe 70.000 svetlosnih godina daleko od doma. Njihove avanture pratili smo takođe tokom sedam sezona. Star Trek: First Contact (1996) – S dobrim razlogom računajući da još postoji interesovanje za Kapetanom Pikardom i njegovom posadom, Paramount izbacuje novi igrani film. Režije se prihvata Džanatan Frejks (koji u seriji i filmu igra komandira Rajkera), a priča nas ponovo vodi unazad kroz vreme. Ovog puta se upoznajemo sa pronalazačem Vorp pogona, a posada Enterprajza pored muka oko povratka u svoje doba mora da se izbori i sa najgorim mogućim neprijateljem – Borgovima. Star Trek: Insurrection (1998) – Nakon dobrog „Prvog kontakta“ usledila je i mnogo slabija „Pobuna“. Nije toliko priča bila problem koliko presmešne akcione scene, sa kojima se Frejks baš i nije snašao. Enterprise (2001-2005) – Početak 21. veka doneo je veliku popularnost raznih prikvela (ne znam kako bih to pametnije preveo), pa je tako došao na red i da Star Trek dobije seriju koja će se baviti događajima pre Kapetana Kirka i njegove posade. Kao što ime kaže i ovog puta je u centru pažnje posada Enterprajza, ali njegove prve verzije i to u vreme pre formiranja Federacije. Kapetan je Džonatan Arčer, a pored toga što su njeni tvroci iskoristili priliku da objasne i povežu brojne nedoslednosti u ranijim serijama i filmovima, bila je karakteristična i po tome što je praktično cela treća sezona predstavljala jedinstvenu celinu – u pitanju je bila takozvana Ksindu misija. Kraj Enterprajza označio je i kraj 18-godišnjeg perioda tokom kojeg je Star Trek neprekidno živeo na malim ekranima. Premijera nove serije, Discovery, zakazana je za početak 2017. Star Trek (2009) – Na novo filmsko izdanje Star Trek-a čekali smo 11 godina. J.J. Abrams se poduhvatio teškog zadatka da ispuni očekivanja velike baze fanova, ali i da „Staze“ uvede u novi milenijum i predstavi ga u obliku privlačnom novim generacijama. Umesto da se traži nova posada i neki novi brod, pada odluka da se vratimo na Kapetana Kirka i njegovu ekipu, oličenu naravno u novoj glumačkoj ekipi. Ipak, kako bi se izbeglo preklapanje sa starom serijom i filmovima pribeglo se kreiranju alternativne vremenske linije iz koje bi trebalo da proizađu nove priče. Prvi deo je dobro prošao na blagajnama i kod kritike, pa je logično bilo da se nastavi u istom pravcu. Star Trek Into Darkness (2013) – Ako negde važi pravilo da bez dobrog negativca nema dobre priče, onda je to slučaj sa Star Trek-om. Kamberbeč je bio odličan u nastavku, ali na žalost, filmska ekipa je krenula linijom manjeg otpora. Isčeprkao se Kan iz „Kanovog besa“ i utrpao u novo ruho začinjeno konfuznom pričom i diletantskim trikovima sa transporterom. Star Trek je definitivno krenuo u pogrešnom pravcu iako je dobro prošao i kod publike i kod kritike koji su bili oduševljeni efektima i akcijom. Star Trek Beyond (2016) – Poslednja ekranizacija Star Trek-a nastavila je finansijski uspešan niz novog filmskog serijala, tako da će uslediti i četvrti nastavak. J.J. Abrams je doduše odustao od režije pošto se prebacio na drugu veliku SF franšizu – Ratove zvezda – ali je to izgleda malo rasteretilo Star Trek Beyond, koji je doneo malo više svežine nego prethodnik.
[caption id="attachment_6766" align="alignnone" width="1024"]Enterprajz kreće na put Enterprajz kreće na put[/caption]  ]]>