loading...
Sponser

Do 2035. godine reciklaža 70% građevinskog otpada

Postojeće stanje kod upravljanja građevinskim otpadom može se okarakterisati kao nezadovoljavajuće po svim pokazateljima, ocenjuje Fiskalni savet. Iako je potreba za odgovarajućim tretiranjem građevinskog otpada prepoznata još u Strategiji upravljanja otpadom iz 2009. od tada se nije ništa konkretno uradilo.

Kao prvi problem, koji se navodi u izveštaju Fiskalnog saveta jeste nepostojanje deponija za građevinski otpad, što za posledicu ima da svako po svom nahođenju odlaže otpad gde mu najzgodnije. Građevinski otpad u EU smatra jednim od prioritetnih za recikliranje. U Srbiji se nije počelo sa praksom recikliranja i ponovne upotrebe građevinskog otpada, iako su procene da se oko 80% ovog otpada može ponovo iskoristiti. U Danskoj se, na primer, već reciklira više od 90% građevinskog materijala.

Da reciklaža građevinskog otpada nije još zaživela u našoj zemlji, potvrdio je i Dejan Bojović, predsednik Srpske asocijacije za rušenje, dekontaminaciju i reciklažu. „Ne postoji reciklaza građevinskog otpada, to nije ni zakonski regulisano, a nemamo ni sertifikovane firme. Nadamo se da će sledeće godine zaživeti reciklaža građevinskog otpada. U septembru bi trebalo da počnu i prve obuke za setifikaciju firmi za rušenje, dekontaminaciju, azbest, reciklažu„, napominje Bojović, i dodaje da je neophodno i “projektno rešiti upotrebu recikliranih materijala dobijenih iz građevinskog otpada, zakonski odrediti procenat tih materijala u novim objektima i njihovu upotrebu na održavanju objekta”.

Fiskalni savet se takođe osvrnuo na lošu zakonsku regulativu. – Postojeći propisi ne definišu tačan status recikliranog otpada – nema propisa kojim se omogućava njegova dalja upotreba odnosno da se definiše kao sirovina. Osim toga, nisu usvojeni obavezujući targeti za recikliranje ovog otpada, kao što postoji u drugim oblastima, npr. kod ambalažnog otpada. Na kraju, ne postoje sankcije za lica koja građevinski otpad neodgovorno bace bilo na divlju deponiju ili smetlište.

Šta bi trebalo da se uradi?

U narednom periodu presudno je uspostaviti efikasan i ekološki odgovoran sistem upravljanja građevinskim otpadom. Kako navodi Fiskalni savet, prvo je potrebno usvojiti najvažnije propise koji bi omogućili dalji razvoj ove oblasti. Drugo, neophodno je pokrenuti reciklažu građevinskog otpada. Na kraju, trebalo bi uspostaviti i deponije građevinskog otpada, na kojima bi se propisno odlagali nereciklabilni ostaci.

Fiskalni savet potencira da je za ostvarivanje rezultata neophodno veće angažovanje države, pre svega kao organizatora i koordinatora uspostavljanja sistema u ovoj oblasti. Preliminarne procene Fiskalnog saveta o potrebama budućeg recikliranja građevinskog otpada ukazuju da bi u ovoj sistem trebalo uložiti najmanje 15 miliona evra.

Izvor: Udruženje reciklera Srbije